b2Mat 9.37-38
c3Mat 10.16
e71 Kor 9.14; 1 Tim 5.18
f10-11Apo 13.51
h12Jen 19.24-28; Mat 10.15; 11.24
i13Ais 23.1-18; Eze 26.1-28.26; Joel 3.4-8; Am 1.9-10; Zek 9.2-4
j15Ais 14.13-15
m19Kiki 91.13
o25-28Mat 22.35-40; Mak 12.28-34
p27Lew 19.18; Dut 6.5
q28Lew 18.5
s33-342 Hist 28.15

Luke 10

Yesuji kiŋariŋ 72 sore yabeme rabuŋ.

Mat 9.37-38, 10.7-16

1Ore ŋadiineo Ofonji kiŋariŋ goine 72
Goineji oseru 70 migobi. Goineji 72 migobi
oi roosoe yabeya. Iŋoyoŋe “Taoŋine taoŋine kaeine kaeine rabemiŋ,” miku oo yoyoka yoyoka bopo yaberu bonieru sore yabeya.
2“Sore ŋabebemiŋ,” miku iŋi yajiko manebuŋ, “Anuture gioo uqo foriine kokoine gumuŋgaru pegayoŋ, oi roru qojugakimiŋ ore gio bobo ŋiŋigo noŋuŋ afaineji gogobeneŋ. Ore eru uqo foriine roqojure Rauine oŋga wosi tebi gio bobo ŋiŋigo sore yabeme foriine roru qojuganimiŋ. b

3“Ŋoŋo rainebi. Maneniŋ, lama yoŋoji gomende qoro rigaŋine yoŋore botugo rakabi riŋaru egu ki ŋabenimiŋ, nonji ŋoŋo ore kamasi oŋuine sore ŋabebe ranimiŋ. c 4Ŋoŋo moneŋ bifuŋ nigiŋ me kekere mo me kufu komoŋ oi so roru rainebi. Raru kadio ŋiŋigo ŋone yaberu midobodo eru momojo buŋoyaŋuŋ so miinebi. d

5“Raru pi mogo roperu rone iŋi yajiinebi, ‘Anutuji pi yoo womo ŋareme waigo goinebi.’ 6Oŋu mibi moji womo ro sabareiŋ ore so fukeiŋ ine, womoŋaŋunji iŋore paio ropeiŋyoŋ, moji oi so ro sabareiŋ ine, womoŋaŋunji kirieru ŋoŋo-ŋaŋunde paio ropeiŋ. 7Pi ropenimiŋ, oo akoŋ goku gio bainebi. Ŋiŋigoji gio bobo ŋiŋigo gogoŋaŋuŋ kitiŋ ganimiŋ ore so fukegobi. Ore eru yoŋoji uqo eru obu ŋarenimiŋ, oi noinebi. Pi goineo kosabasa so peinebi. Pi buru so ra wareinebi. e

8“Taoŋ oo me oo ropebi kepore ŋaberu uqo ŋarenimiŋ, oi noinebi. 9Noku goineji oo jibe ba yabeme penimiŋ, yoŋo bobiaŋ yabeinebi. Oŋu eru iŋi mibi maneinebi, ‘Anuture qorumanji bembeŋgo wareme ore maŋgo ropeniŋ.’ 10Oŋu einebiyoŋ, taoŋ mogo ropebi ŋadi ŋabenimiŋ, oo nareŋgareŋ kaeo me kae jiŋoo raru iŋi yajiinebi, f

11‘Niŋo ŋoŋore taoŋgo warebeneŋ rufe ya kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu keririkebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ. Rakaiŋyoŋ, buŋo yo mane mukuinebi: Anutu qorumanji maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo fukega.’ 12Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ sogoo qaqosoriyaŋunde geo kerisieme taoŋ ore paiineo ropeiŋ, so oiji Sodom yoŋore joisererende so oi odureru jikiga ŋareiŋ.”
Sodom yoŋoji sembene mimiine baku goku maŋyaŋuŋ so kerisiebi Anutuji misiji ketotie yabeya.
,
h

Yesuji taoŋ 3 yoŋore ‘Yei beusembe!’ miya.

Mat 11.20-24

13“O Korasin rauine, nonji ŋoŋore ‘Yei!’ miku kuyogo eru Betsaida rauine, ŋoŋore oŋuakoŋ ‘Yei!’ miku kuyogo. Nonji yoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋineke fukeyayoŋ, maŋyaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi kotu moreŋgo Taia (Tiro) eru Saidon sitio fukena ine, yoŋoji damaŋ joroine maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore sosoine yaduru gijeŋ rau ega kome rauru kuyonobuŋ. i

14“Kuyonobuŋyoŋ, Anutuji jiki Korasin eru Betsaida yoŋore buŋo mitariku geoine bokirieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ sogo oo oi Taia (Tiro) eru Saidon yoŋore joisererende so oi odureru manenimiŋ. 15Eme Kaperneam rauine, Anutuji ŋoŋo soine romaeŋ ŋabeko Sombuŋ kaeo ropenimiŋ me mata? Mata yobu! Ŋoŋo komere joiserereŋ kaeo rakanimiŋ. j

16“Moji buŋoŋaŋuŋ maneiŋ, iŋoji nonde buŋo maneiŋ. Moji ŋadi ŋabeiŋ, iŋoji noŋ ŋadi nuiŋyoŋ, moji noŋ ŋadi nuiŋ, iŋoji sore nuya, oi ŋadi gaiŋ.” Oŋu. k

Kiŋariŋ 72 yoŋoji kirieru jeriebuŋ.

17Kiŋariŋ 72
Goineji oseru 70 migobi. Goineji 72 migobi
yoŋoji goku kirieru wareru jerieru iŋi mibuŋ, “Ofoŋ, niŋo gore tinao gemokaku mitiga yarebeneŋ yoŋoji oŋuakoŋ buŋonoŋuŋ yukuineo raru useru rabuŋ.”

18Oŋu mibi Yesuji bokirieya, “Nonji Satan yobebi Sombuŋgone riŋaru kirabori ore so igogako rakame ŋoneboŋ. 19Maneniŋ, nonji usuŋ ŋarebe ŋoŋo soine kobeŋ, qoti, omeqoqo eru rosinoŋunde usuŋ suŋsuŋ miineke sosowo odebi wakiko gbiŋ enimiŋ. Ore eru ya moji ŋaberu kesibiri so eŋareiŋ. m

20“Ore eru gemokaku yoŋoji buŋoŋaŋuŋ yukuineo ragobiyoŋ, jibu ŋoŋore jeribari qoruine oi ore eru so jerieinebi. Ŋoŋore tina Sombuŋ kaeo quraŋgabi Anuture tina buru buk papiago pega, ore eru mokemoke yobu jerieinebi.” Oŋu.

Yesuji jerieru Anutu miteŋ gaya.

Mat 11.25-27; 13.16-17

21Damaŋ oo Moro Tiriineji Yesu dobe gako jerieru buŋo iŋi miya, “O Mamane, goji Biŋe buŋogo maŋgboroŋ ŋiŋigo mamane soguine robuŋ, yoŋoreo sumuŋgameŋyoŋ, ŋiŋigo odumade oŋuine yoŋoyaŋunde manebi qaqouma fukega, oi yoŋore barariŋga yarende mane taniŋgagobi. Ore eru nonji Sombuŋ morende Ofoŋ go miteŋ gugo. O Mamane, go gake oŋu fukeiŋgo manende sagako fiine fukeya.

22“Mamaneji ya sosowo mitigako nonde biŋe fukeya. Mamaneji madeinere fuŋne iŋoyoŋe akoŋ mane mukuko moji oi so manega. Oŋuakoŋ moji Mamainere fuŋne so mane mukuko Madeineji akoŋ oi manega eru ŋiŋigo roosoe yaberu yoŋore oi yadureiŋ, yoŋoji Mama mane tenimiŋ.”

23Yesuji oŋu miku kiŋariŋpuine yoŋoreo kirieru yoŋoyoŋe akoŋ kamiine iŋi yajiya, “Uri yoŋoji ŋoŋo ya ŋonegobi, oi ŋoneru jiŋoyaŋunde eru kiwaqawaineke fukegobi. 24Ore fuŋine oi iŋi: Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ, Kajeqouŋ ŋiŋigo eru kiŋ koito kokoineji ŋoŋo ya yo ŋonegobi, oi ŋonenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so ŋonebuŋ. Ŋoŋo buŋo yo manegobi, yoŋoji oi manenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so manebuŋ.” Oŋu. n

Mimipaŋ buŋo qoruine yoyoka oi uruŋu?

Mat 22.34-40; Mak 12.28-31

25Kadi buŋore qaqaji moji pakereru Yesu buduŋ ruaru iŋi weu teru ojiya, “Qaqaji, nonji uruŋu eru gogo sanaŋine tatariine tomirire biŋe fukenobo?” o 26Ojiko Yesuji iŋi bokirieru weuya, “Mosesre Kadi buŋoo buŋo uruŋu quraŋgabi pega? Ore fuŋine oi uruŋu?” 27Weume bokirieru miya, “‘Go maŋgo, qoqotigo, usuŋgo eru mamanesugo jumuine oiji Ofoŋ Anutugo manjoko eteru goigoŋ,’ eru ‘Gake manji jojoko eege, oŋuine akoŋ ŋiŋigo sosowo manjoko eyareru goigoŋ.’” p

28Miko Yesuji bokirieya, “Poretiŋ bokiriege. Oi reŋgaru gogo sanaŋinere biŋe fukemiŋ.” 29Oŋu bokirieyayoŋ, Kadi buŋore qaqajiji ‘Oi reŋgaru posiine fukego,’ oŋu manesuku fuŋneine oduteiŋgo maneru Yesu ojiya, “Ŋiŋigo botuyaŋuŋgo go wapeboŋ, yoŋoreone wamore mige? Noŋ mo so manjoko etenobo?” q

Samaria ŋiji jobu ŋi ŋonemaiŋ oteya.

30Oŋu miko Yesuji bokirieru miya, “Ŋi moji Jerusalem siti bokeru Jeriko kaeo rakaru kadio suroŋqoqo yoŋore meo rakame robuŋ. Roru mebo yaine roru kambaŋine qomukuru jobu qaku bokeru rabi komeiŋgo eru peya. 31Peru odigame soriŋ gio siŋaŋ moji kadi oo akoŋ raru ŋone takireru kadi mobego raru odureru raya. 32Rako odigame soriŋ gio ŋi (Liwait) moji oo waperu ŋoneru oŋuakoŋ takigame odureru raya. 33Rayayoŋ, Samaria prowinsre ŋi
Juda yoŋoji Samaria ŋiŋigo mipemiriŋ eyareku gobuŋ.
moji kadi oi akoŋ raru peya, oo roperu ŋoneru beusembe maneru ŋoneru emboŋ eya. s

34“Ŋoneru emboŋ eru bembeŋgo rakaru wiine jiji eru wain obuineji rau teru komoŋ gaya. Wiine komoŋ garu roru romaiŋgaru doŋgiinere paio ruaru ogaru tumoqoqo pepe pigo raru ruaru siŋaŋ gaya. 35Siŋaŋ garu peku pakereru kae fufurere akoŋ giobobo yoyokare furiine (Kina 20) uduru tumoqoqo pi rauine oteru ojiya, ‘Ŋi yo siŋaŋ garu gokande moneŋ garego, oi so sagaru odureiŋ ine, oi kirieru wareto oo jikigaru garebemiŋ.’ 36Ŋi yokaomo fuŋneyaŋuŋ oŋu odubi. Ŋi suroŋqoqo yoŋore meo rakaya, iŋore ogo moji fukeya? Yoŋoreone more manende, iŋo maŋyauŋ eteya?”

37Weu teko bokirieya, “Ŋonemaiŋ oteya, iŋoji.” Oŋu bokirieme Yesuji ojiko maneya, “Go raru oŋuakoŋ eru goigoŋ.” Oŋu.

Yesuji Marta Maria yoko iqi yapeme ŋebuŋ.

38Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke kadio rabi Ofoŋyaŋunji kae mogo ropeya. Ropeko ŋigo mo tinaine Marta iŋoji kepore teme piineo ropeya. t 39Marta qoine tinaine Maria goya. Iŋoji Ofoŋ ŋoneru bembeŋgo wakiru ŋeku Biŋe buŋo miya, oi kaje ruaru mane jijiweru maneya. 40Maneyayoŋ, Martaji jebe gioji poreme ra wareru embiŋqombiŋ eru Yesu ojiya, “Ofoŋ, qoneji boke nuko nakekoŋ kiŋaŋ gio babe manende sagaga me mata? Ore eru Maria minde wareru bapi nuine.”

41Ojiko Ofonji bokirieru ojiya, “Marta Marta, go ya fuŋne fuŋne ore manebu maneru manetiqoti eku janjaŋbumbuŋ goku joineke eru dimage. 42Oŋu dimageyoŋ, manebu moakoŋ mo eru ba sanaŋgabeneŋ sagaiŋ. Niŋo ya boakoŋ ore so embimbiŋgagobeneŋ. Mariaji osoeru mande mobe bobiaŋgaiŋ ore roosoeru kiwaqawaineke fukega. Gogore mobe fiine oi moji mo so ogagaiŋ.” Oŋu.

Copyright information for MLH